OEBS-ovo istraživanje o medijskoj pismenosti: Crnogorski građani vjeruju da prepoznaju propagandu, ali manje od polovine redovno provjerava informacije

U Crnoj Gori gotovo 80 odsto građana od 16 do 75 godina smatra da može da prepozna propagandu i pristrasnost u vijestima, ali manje od polovine redovno provjerava izvor, dok je 40 odsto njih već podijelilo informaciju za koju se kasnije ispostavilo da je lažna.

To je pokazalo istraživanje javnog mnjenja „Medijska pismenost u Crnoj Gori“ koje je, za potrebe Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), realizovala agencija IPSOS. Istraživanje je sprovedeno od 26. maja do 17. juna na reprezentativnom uzorku od 1.013 građana Crne Gore od 16 do 75 godina kombinovanjem onlajn i telefonske ankete, uključujući i šest fokus grupa.

Predstavljajući rezultate istraživanja javnog mnjenja „Medijska pismenost u Crnoj Gori“  Vladimir Raičević iz IPSOS-a je ukazao na raskorak između uvjerenja građana da umiju da prepoznaju manipulativni sadržaj i njihovih stvarnih navika prilikom provjere informacija. 

Prema podacima koje je predstavio, 40 odsto građana navelo je da je već podijelilo vijest za koju se kasnije ispostavilo da je lažna ili obmanjujuća. Ukazao je da četiri ili više sati dnevno na internetu provodi 40 odsto populacije, dok 40 odsto mladih na internetu provodi šest ili više sati dnevno.

„Instagram i Facebook i dalje imaju najveći domet među društvenim mrežama i koristi ih po 66 odsto populacije. Najbrži rast, međutim, bilježi TikTok sa 18 odsto korisnika prije tri godine na gotovo 35 odsto danas. Istovremeno, 42 odsto korisnika društvenih mreža provodi na njima dva ili više sati dnevno, u odnosu na 35 odsto iz 2023. godine“, naveo je Raičević. 

„Televizija je i dalje najčešći svakodnevni izvor informacija za 61 odsto građana, dok društvene mreže koristi 54 odsto. Slijede onlajn mediji i lični kontakti, dok korišćenje novina nastavlja da opada. Među mladima su društvene mreže znatno važniji izvor vijesti od televizije, dok je među građanima uzrasta od 60 do 75 godina situacija obrnuta“, kazao je Raičević. 

Ukazao je da su gotovo svi ispitanici naveli da su se makar povremeno susreli sa sadržajem koji doživljavaju kao lažan, pristrasan, senzacionalistički ili napravljen da privuče pažnju. „U odnosu na 2023. godinu, samopouzdanje građana u sposobnost prepoznavanja propagande ostalo je na približno 80 odsto, dok je redovna provjera informacija pala sa 53 na 48 odsto“, rekao je Raičević i dodao da je to jedan od ključnih paradoksa istraživanja – uvjerenje da građani znaju da prepoznaju manipulaciju ostaje snažno, ali slabe navike koje bi trebalo da ih zaštite od dezinformacija.

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukaas naglasio je potrebu za usmjerenijim pristupom medijskoj pismenosti. “Ova godina posebna zbog toga što ta organizacija obilježava 20 godina partnerstva sa Crnom Gorom. Medijska pismenost je dobila na značaju i postala sve važniji dio naše zajedničke saradnja.

Istakao je da medijska pismenost nije samo pitanje obrazovanja. „Ona je važan dio izgradnje otpornih društava i pomoći građanima da se snađu u informacionom okruženju koje postaje sve složenije“, poručio je Haukaas. 

Govoreći o istraživanju o medijskoj pismenosti, Haukaas smatra da ono ukazuje na tri jasna prioriteta. „Obrazovanje u oblasti medijske pismenosti potrebno je prilagoditi različitim starosnim grupama, umjesto primjene jedinstvenog pristupa za sve, medijsku pismenost treba integrisati kroz cjelokupno formalno obrazovanje i povezati je sa postojećim nastavnim sadržajima, a građanima je potrebno pružiti više znanja o tome kako algoritmi oblikuju informacije koje vide, kao i kako da prepoznaju i procijene sadržaj generisan vještačkom inteligencijom“, rekao je Haukaas. 

Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić, kazala je da tehnologija danas ne mijenja samo uređaje koje koristimo, već da mijenja način na koji saznajemo šta se dogodilo, kome vjerujemo i kako formiramo mišljenje.

„Nekada smo govorili o medijskom sadržaju koji čovjek aktivno bira. Danas sve češće govorimo o sadržaju koji bira nas. Algoritmi odlučuju šta ćemo prvo vidjeti. Personalizacija određuje koje će nam informacije biti ponuđene. Društvene mreže brišu granicu između autora, medija, oglašivača i publike. A generativna vještačka inteligencija dodatno mijenja samu prirodu sadržaja: tekst, fotografija, glas ili video više nijesu sami po sebi dokaz da se nešto zaista dogodilo“, rekla je Bakić. 

Ona je podsjetila da je Agencija tokom godina sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori razvila partnerstvo koje je prevazilazilo pojedinačne projekte i obuhvatalo istraživanje, edukaciju i institucionalizaciju medijske pismenosti.